Arhiv tekstova

U sunakladništvu Šoka-čke grane iz Osijeka i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata sredinom ožujka 2013. godine iz tiska je izašao zbornik radova sa VI. međunarodnog okruglog stola Urbani Šokci »Marijanska svetišta Šokaca i Bunjevaca« (održanog u Osijeku i Somboru 9. i 10. lipnja 2011.) i sa VII. okruglog stola »Urbani Šokci – Utemeljiteljski projekt udruge«. Zbornik radova za tisak su priredile prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić i mr. sc. Vera Erl, obima je 323 stranice, a u njemu je objavljen i jedan broj radova autora iz Vojvodine.

Sunakladništvo ZKVH-a posljedica je programskoga opredjeljenja. Ono, među ostalim, sadržava i međunarodnu suradnju sa sličnim institucijama iz inozemstva u područjima kulture, umjetnosti i znanosti glede tema koje su od značaja za Hrvate u Vojvodini.

 

 

»Danica« i Bunarić

 

Nakon uvodnih riječi priređivačica (str. 7-8), u prvome bloku objavljeno je pet radova sa VII. međunarodnog okruglog stola. Drugi dio, koji donosi radove sa VI. međunarodnog okruglog stola Urbani Šokci, obimom je dulji – od 45. do 310. stranice donosi 22 radnje i on je daleko zanimljiviji iz rakursa kulturne i vjerske povijesti Hrvata u Vojvodini. Naime, u drugome dijelu objavljeno je i sedam radnji koje izravno i u cijelosti tematiziraju neka od marijanskih svetišta kod vojvođanskih Hrvata. Prvi je rad Katarine Čeliković »Marijanske pobožnosti, svetišta i književno stvaralaštvo u kalendaru Subotička Danica« (str. 95-106) u kojoj autorica donosi reprezentativan izbor sadržaja Subotičke Danice, najstarijeg crkveno-narodnog kalendara Hrvata u Bačkoj, koji je pokrenut 1884. godine. Ovi su sadržaji bibliografski obrađeni, a tematski vezani uz marijanske pobožnosti, svetišta i književne sadržaje.

U svojemu radu »Svetište Majke Božje od suza u Subotici – Bunarić« (str. 107-116) vlč. Andrija Kopilović ističe potrebu za temeljitim istraživanjem usmjerenim na tumačenje štovanja Majke Božje pod naslovom »Vodica – Bunarić«, koji se često javlja u Podunavlju i u nekim drugim područjima. On se u radu usmjerio na prikaz subotičkog marijanskog svetišta Bunarića, od legendi vezanih uz njegov nastanak do podataka o uređenju svetišta i liturgijskoga štovanja Majke Božje.

 

Primjeri iz Sombora

 

Katedralni župnik msgr. Stjepan Beretić u radu »Somborska kapela Snježne Gospe« (str. 133-144) ističe da je grad Sombor pravi marijanski grad okružen crkvama i kapelama posvećenima Bogorodici te ih u radu sustavno navodi. Posebno poglavlje posvećeno je kapeli Snježne Gospe, jednako dragoj i katoličkim i pravoslavnim vjernicima, pa stoga predstavlja važnu sponu ovih dviju vjerskih zajednica. Alojzije i Katarina Firanj su u tekstu »Kapelica u Nenadiću« (str. 166-174) prikazali kratku povijest kapelice na ovome salaškom naselju i vjerski život vezan uz nju. Značajan dio rada posvećen je vjerskom životu Nenadića, gdje su čitateljima opisane mnoge pobožnosti prakticirane uz sveta znamenja križeva, misna slavlja i drugo.

U radnji »Gospin sokak u Somboru« (str. 195-204) Marija Šeremešić daje kratak pregled  zemljopisnog položaja i etničkog sastava somborske općine i samoga grada, a u nastavku se posvećuje oblicima i podrijetlu imena grada. Posebnu pozornost autorica je posvetila današnjoj Ulici Tome Roksandića koja je Somborcima još uvijek poznata kao Gospin sokak. Slavko Žebić se u radu »Svetiše Gospe Tekijske« (str. 205-221) posvetio prikazu brojnih marijanskih svetišta u Srijemu, ali je dao sažet pregled i opis nekih Gospinih svetišta diljem Hrvatske. Najveći dio rada bavi se svetištem Gospe Tekijske u Petrovaradinu, koje je nastalo kao spomenik zahvalnosti Majci Božjoj za dobivene milosti i veličanstvenu pobjedu nad osmanskim osvajačima 1716. godine.

Tekst Alojzija Stantića »Hodočašće bunjevačkih Hrvata iz subotičkog kraja: Idemo na Jud« (str. 277-310) napisan je u cjelini ikavicom, a opisuje hodočašća bunjevačkih Hrvata iz subotičkog kraja s nizom detaljno opisanih elemenata hodočašća. Osim pojašnjenja samoga pojma hodočašća, autor u povijesnom prikazu razlaže obilježja hodočašća, navodi najpopularnija mjesta među hodočasnicima, među kojima posebnu pozornost posvećuje svetištu Jud (u Mađarskoj). Isti je, inače, objavljen i u najnovijoj Subotičkoj Danici.

Recenzentica ovoga zbornika prof. dr. sc. Dubravka Božić Bogović napisala je u svojemu zaključku kako je zbornik vrijedan doprinos poznavanju različitih vidova mjesne hrvatske povijesti, ali i u više aspekata jedinstven i originalan te time dragocjen.